Sharp Objects/Oštri predmeti

Rekla sam vam u prijašnjem postu ovdje da nećete često viđati ovakvu vrstu postova na mom blogu, ali eto me opet. Danas vam pišem o nečemu što me se dojmilo.
Ne želim zvučati prepotentno i narcisoidno, ali mene serije/filmovi rijetko kad oduševe i zbog toga većinu toga ne gledam. Svaka serija koja je trenutno hit mene nekako ne privuče. I bit ću iskrena, ne volim tratiti svoje vrijeme na nešto što bi me na kraju moglo razočarati. Uglavnom, dosta trtljanja, došli ste pročitati moje dojmove o seriji "Oštri predmeti", a ne o tome na kaj ja tratim svoje vrijeme.

Moj TV i moje serije/filmovi su knjige, njih volim čitati pa sam tako davnih dana čitala knjigu od Gillian Flynn pod nazivom "Sharp Objects" ili po naški "Oštri predmeti". Tad me se knjiga dosta dojmila, ali izgleda da dok čitate popriličan broj knjiga u tjednu/mjesecu, jednostavno zaboravite radnju ili završetak ili zaplet. To mi se dogodilo s "Oštrim predmetima", u sjećanju mi je ostao samo dio radnje, ali isto tako mi je ostalo i to da sam pomalo bila opčinjena knjigom i stavila sam ju u svoj "mentalni folder" za neko novo, buduće ponovno čitanje.

Neki dan sam sasvim slučajno otkrila da je snimljena serija koja je bazirana na spomenutoj knjizi. Vidjela sam da serija ima jednu sezonu s osam epizoda. Odmah mi je kroz glavu prošla misao kako je ovo idealno za mene jer zadnja serija kojoj sam se posvetila na dugi niz godina je "Vampirski dnevnici", koji su neslavno završili, tako da stvarno nemam u skorije vrijeme namjeru potrošiti svojih 7+ godina života na neku seriju, A-A!

Nego da, serija je bazirana na knjizi, ali Božemiprosti, ja se ne sjećam kaj je iz knjige, a kaj je nadopisano za seriju. Nakon ovoga se bacam na čitanje knjige, da utvrdim gradivo, ali prije toga sam vam htjela prenijeti dojmove o seriji, dok su još friški.

Mislim da je ovu seriju producirao isti čovjek koji je producirao Big Little Lies pa ono, ako je nekom važna ova informacija, čisto da ju bacim tu. Ko što sam rekla, postoji samo jedna sezona, s osam epizoda i svaka epizoda traje gotovo sat vremena.

Znači glavni lik je Camille, koja je poprilično psihički nestabilna, prepuna demona, iskreno iz serije nikad nisam uspjela skužiti koji je točan stručni termin za njeno stanje, u jednoj epizodi su nabacali nekoliko termina, ali eto, ja nisam uspjela skužiti točan...Uglavnom za sobom vuče poprilično teške uspomene/situacije koje se jednom djetetu ne bi smjele dogoditi. Zbog toga je sklona samoranjavanju, opija se, ima halucinacije i vodi totalno psihički i fizički nezdrav život. U mjestu u kojem je rođena dogodilo se ubojstvo djevojčice i jedna je oteta pa Camille njen urednik šalje da izvidi situaciju i napiše priču za novine. Camille nevoljko pristane i tu mi kao gledatelji polako počinjemo odmotavati priču.

Prvotno sam (naivno) pomislila kako će ovo biti krimi serija u kojoj ćemo trčati za tragovima i Camille će biti ključna u istrazi. U tome sam barem bila u pravu jer na kraju Camille saznaje tko je pravi ubojica. Jedna od stvari koje se sjećam iz knjige je tko je ubojica. Zašto kažem da sam naivno pomislila da će biti krimi serija, nekako mi se činilo preteškim da knjigu skroz pretoče u seriju, o kako sam se prevarila.

Ono što volim u ovakvim knjigama je to što idu u širinu i dubinu, prepune su likova koji su portretirani kak se spada, saznajemo kakve su osobe i svi su oni važan dio priče. Fasciniraju me takve knjige jer ponude puno više čitatelju od knjiga koje u sebi imaju tri i pol lika... No, idemo dalje na seriju.

Serija je mračna, ima česte izmjene između kadrova sadašnjosti i prošlosti. Iskreno, ima okidače u sebi i ako imate kakvih svojih problema ili ste labilnije naravi, nikad vam ne bi preporučila da ju gledate.

Za ovu seriju treba imati želudac, ali i živce. Ko što kažem, puno je izmjene kadrova (ne znam stručni termin), u jednom trenu gledamo Camille kako razmišlja ili leži u kadi, odmah potom prelazi kadar krvi koja kaplje ili slike ubijene djevojčice ili slike mrtvog lica s iščupanim zubima. Serija se igra s ljudskom psihom, zlobom, mržnjom, seksualnosti, obiteljskim odnosima, you name it i serija to ima. Ono što mi se sviđa u seriji je to što i sami zvukovi dočaravaju trulost gradića Wind Gapa i njegovih stanovnika, doslovno u nekim trenucima, ko da mogu osjetit određene mirise, smrad jada, alkohola, zvuci muha, kukaca, sve to pridonosi genijalnosti serije. Serija je recimo, teška za gledati, ali ujedno i fascinira, barem mene fascinira moć poremećenih umova, a vjerujte u ovoj seriji ih je napretek.

Ne znam više što da vam kažem, mene je serija cijelo vrijeme držala u neizvjesnosti i željela sam samo još i još. Gillian (spisateljica i jedna od producenata) ima briljantan um, pomalo uvrnut jer treba stvoriti to sve na papiru, ali briljantan. Stvori situacije i likove koji vas zgroze, a istovremeno fasciniraju. Mene je i knjiga, a i serija tjerala na razmišljanje i zbog toga ih volim jer mene je teško fascinirat i pokrenut, lijena sam, najiskrenije jesam i onda me trivijalne stvari ne pokreću, ne motiviraju me. Žalosno, ali većinu vremena se bavim trivijalnim stvarima, ali ponekad su mi draže ove teže stvari. Malo drmnu krv da brže poteče žilama, malo podsjete da je život prekratak pa me bace u šestu brzinu. Možda i ja imam neku psihozu, tko će ga znati.

I nije ovo neka serija koja će vas šokirati, samo će vas podsjetiti u kakvom zapravo poremećenom i izopačenom svijetu živimo. Nikad ne možemo znati što se krije u nečijem umu i kakvi zapravo i najbolji ljudi mogu biti. Da ne serem previše o nečem o čemu ne znam puno, ono što hoću reći je to kako je previše psihičkih bolesti i oboljenja, koja su još uvijek stigmatizirana i kao "ne postoje", a postoje, itekako, samo mi ne znamo za njih ili se pravimo da ih ne vidimo. I ne osvrćem se na ljude koji su poludili pa postali ubojice, već na ljude koje svakodnevno srećete na ulici, ljude koji se doslovno svaki dan bude s demonima i samo ih dobro skrivaju i bore se protiv njih i kojima je u životu uvijek duplo teže i koji se moraju duplo više boriti i truditi da vode "normalan život"... No da, opet samo otišla nekamo o čemu nisam kompetentna pisati.


Ne znam evo, dok sad na kraju čitam što sam sve nažvrljala i kak je sve z brda z dola, nisam uspjela prenijeti pravu emociju, odnosno emocije ove serije. Ali da, mene je opčinila, super ako ste iz svih mojih žvrljanja uspjeli dokučiti zbog čega je vrijedna gledanja, ako niste, možda je i bolje da ju ne gledate, nekad je ljepše biti u roznom oblačku, barem ja znam kako je to pa ne sudim. Većinu vremena i jesam gore, na rozom oblačku, iako moja faca to nikad nebi rekla.

Ako ste gledali seriju, pišite mi svoje dojmove, rado bi s vama brbljala. :)

Hvala na čitanju!


Anamarija